Objašnjenja
Jasna objašnjenja o inflaciji u europodručju, HIPC-u, politici ESB-a i silama iza brojki — svako utemeljeno na službenim podacima Eurostata i ESB-a.
Kalkulator inflacije
Izračunajte koliko danas vrijedi iznos iz prošlosti, za europodručje i svaku praćenu europsku državu, na temelju službenih podataka Eurostata o HIPC-u.
Povrat poreza nakon rada u Njemačkoj: tko dobiva novac natrag i kako ga zatražiti
Radili ste dio godine u Njemačkoj? Porez na plaću zadržava se kao da je plaća trajala cijelu godinu. Tko ga može tražiti natrag, koliko unatrag i primjer za 2026.
Povrat poreza nakon rada u Nizozemskoj: tko dobiva novac natrag i kako ga zatražiti
Radili ste dio godine u Nizozemskoj? Porez na plaću mogao je biti zadržan kao za cijelu godinu. Tko ga može zatražiti natrag, koliko unatrag i primjer za 2026.
Gdje minimalna plaća najviše vrijedi u Europi: u eurima i prema kupovnoj moći
U eurima najvišu minimalnu plaću ima Luksemburg, u kupovnoj moći Njemačka. Kako 22 zemlje EU-a mijenjaju poredak kad se uračunaju cijene i što brojke izostavljaju.
Temeljna inflacija nasuprot ukupnoj inflaciji — što koja mjeri i zašto se razilaze
Temeljna inflacija izostavlja energiju, hranu, alkohol i duhan. Europodručje, kolovoz 2026.: temeljna 2,4 %, ukupna 3,2 %, nakon 30 mjeseci s temeljnom na vrhu.
Od čega se sastoji cijena struje: merit order, mreža i porezi
Kilovatsat za kućanstvo ima tri dijela: energiju i opskrbu, mrežu i poreze. Kako merit order određuje veleprodajnu cijenu i po čemu se razlikuju države.
Kako čitati krivulju prinosa europodručja — što pokazuje njezin oblik i kada je bila obrnuta
ESB svaki radni dan procjenjuje krivulju prinosa europodručja, od 3 mjeseca do 30 godina. Kako je čitati, zašto ih je dvije i kada je krivulja AAA bila obrnuta.
Od nafte Brent do crpke — kako barel sirove nafte postaje litra benzina i koliko brzo cijene slijede
Dana 6. listopada 2026. litra sirove nafte po promptnoj cijeni Brenta iznosila je 70 centi, a litra benzina u EU-u 5. listopada 2,01 €. Barel, tečaj, prijenos.
Jesu li stanovi u Europi skupi? Kako čitati omjer cijena stanova i dohotka te najamnina
Dva omjera OECD-a uspoređuju cijene stanova s dohotkom i najamninama, svaki s dugoročnim prosjekom zemlje. Što znači 100 i što ti omjeri ne obuhvaćaju.
Kupovna moć i realne plaće u Europi: što se plaćom može kupiti nakon inflacije
Od 2019. do 2024. plaće su u 19 od 26 zemalja prestigle cijene, a u 7 zaostale. Kako se mjere realne plaće i što se istim novcem kupuje u različitim zemljama.
Stagflacija: što je i kakav je položaj Europe
Slab rast i visoka inflacija istodobno. U provjerenim tekstovima ESB-a i MMF-a nema praga, pa stranica uz njih stavlja podatke za 2026.
Od čega se sastoji cijena litre goriva? Proizvod, trošarina i PDV u svakoj državi EU-a
Porezi čine 46 % cijene litre benzina u EU-u i 38 % cijene dizela. Koliki su udjeli proizvoda, trošarine i PDV-a u svakoj od 27 država i kako brzo cijene nafte stižu do crpke.
Što ulazi u potrošačku košaricu inflacije? Kako rade ponderi i zašto se zemlje razlikuju
Inflacija prati cijene ponderirane potrošnjom kućanstava. Hrana je 15,4 % košarice europodručja i 27,4 % rumunjske, pa isto poskupljenje djeluje različito.
Zašto je dizel u Europi skuplji od benzina — rafinerije, uvoz i porezi
Dana 5. listopada 2026. dizel je bio skuplji od benzina u 24 od 27 država EU-a, a u većini godina od 2021. nije. Što s tim imaju rafinerije, Rusija i porezi.
Zašto nizozemska inflacija oscilira više od inflacije europodručja
Velika težina plina i način mjerenja, najamnine, trošarine te zategnuto tržište rada objašnjavaju široke oscilacije nizozemske inflacije.
Zašto portugalska inflacija prati turiste — i propušta stambeni procvat
Portugalska harmonizirana inflacija računa potrošnju turista pa hoteli i restorani imaju veću težinu. Procvat cijena stanova ostaje izvan indeksa.
Zašto je švicarska inflacija tako niska — i zašto pratiti najamnine
Švicarska inflacija od 2019. niža je nego u europodručju. Obuzdavaju je energija, stabilne cijene zdravstva i snažan franak, a najamnine je guraju naviše.
Zašto je francuska inflacija niža — i kasnija — od inflacije europodručja
Državna tarifa električne energije i cjenovni štit iz 2022. odgodili su energetski šok, dok je temeljna inflacija ostala neobično mirna.
Zašto je grčka inflacija iznad prosjeka europodručja — i kakvu ulogu imaju turisti
Košarica koju oblikuje turizam, brzo rastuće najamnine i loživo ulje drže grčku inflaciju iznad prosjeka.
Zašto mađarska inflacija tako snažno oscilira — i što skriva ukupna stopa
Mađarska je s najviših 26,2 % u EU-u pala ispod prosjeka europodručja. Oscilacije su oblikovali cjenovni propisi, forinta i uporna inflacija usluga.
Zašto talijanska inflacija skače s energijom — i brzo splašnjava
Italija je 2022. imala najviši vrhunac velike četvorke, a potom najnižu inflaciju. Plin izaziva skokove, no sustav plaća ne dopušta da se zadrže.
Zašto se poljska inflacija kreće u skokovima — i zašto usluge određuju njezin donji prag
Izvan europodručja Poljska sama određuje kamate i brojne cijene energije. Porezi, zamrzavanja cijena i plaće objašnjavaju skokove inflacije.
Zašto španjolska inflacija jače oscilira i mijenja smjer prije inflacije europodručja
Španjolska inflacija okrenula se prije i jače oscilirala nego u europodručju, iako su cijene od 2019. porasle gotovo jednako. Razlog su struja i porezi.
Zašto švedska inflacija oscilira više nego u europodručju — i zašto je najniža vrijednost iz 2026. posuđena
Švedska inflacija dosegnula je viši vrh, zatim europsko dno. Oscilaciju objašnjavaju plutajuća kruna, promjenjive hipoteke i privremene porezne olakšice.
Inflacija hrane i ukupna inflacija — zašto se račun iz trgovine i stopa HIPC-a razilaze
Hrana čini manje od petine potrošačke košarice europodručja, cijene su joj znatno nestalnije od svega ostalog, a mjeri se zajedno s alkoholom i duhanom. Kako čitati inflaciju hrane uz ukupnu stopu — i zašto stopa koja pada ne znači jeftiniju hranu.
Cijene stanova, najamnine i inflacija — tri brojke koje ne mjere isto
Cijene stanova u europodručju rastu oko 5 % godišnje, najamnine manje od 3 %, a ni jedno ni drugo nije ono što mjeri stopa ukupne inflacije. Što obuhvaća svaka od tih brojki, zašto se razilaze i zašto HIPC ne obuhvaća trošak posjedovanja vlastitog doma.
Zašto je austrijska inflacija i dalje viša od njemačke
Austrija i Njemačka imaju mnogo toga zajedničkog, no austrijska je inflacija godinama viša — ponajviše zbog usluga i načina određivanja cijena.
Njemačka inflacija i zašto je mjerilo europodručja
Njemačka je uobičajeno mjerilo europodručja — Bund, najveće gospodarstvo i sidro niske inflacije. No smatrati je normalom znači pogriješiti.
Brza procjena i konačni HIPC — zašto se broj inflacije u europodručju mijenja dvaput mjesečno
Eurostat inflaciju za svaki mjesec objavljuje dvaput: brzu procjenu na početku i konačan broj sredinom mjeseca. Ne podudaraju se uvijek.
Slovačka inflacija: zašto usluge ostaju skupe dok hrana pojeftinjuje
Ukupna inflacija u Slovačkoj pada tijekom 2026., ali sastav je neobičan: hrana pojeftinjuje, a usluge rastu brže od prosjeka europodručja.
Zašto je belgijska inflacija viša i upornija nego kod susjeda
Belgija je pri vrhu inflacijske ljestvice europodručja. Razlog je institucionalan: jedina među članicama eura još automatski usklađuje plaće s cijenama.
Prinosi na 10-godišnje državne obveznice — i zašto se razlikuju unutar europodručja
Devetnaest vlada zadužuje se u istoj valuti po različitim cijenama. Što mjeri 10-godišnji prinos, zašto je Bund mjerilo i što pokazuje razlika prinosa.
Hrvatska nakon eura: što se doista dogodilo s cijenama
Hrvatska je uvela euro u siječnju 2023., usred strahova da će trgovine sve zaokružiti naviše. Dvije godine poslije, podaci pričaju zanimljiviju priču od tadašnjih naslova.
Kamo ide inflacija u europodručju? Kako čitati službene prognoze
Prognoze inflacije imaju različite datume i autore. Koje su službene, kada se ažuriraju i kako ih razlikovati od tržišnih procjena?
Kako ESB određuje kamatne stope — i kojim putem odluka stiže do vašeg stambenog kredita
Tri ključne stope, jedan cilj, sjednica svakih šest tjedana. Što Upravno vijeće zapravo odlučuje i koji put promjena stope prijeđe prije nego što se pojavi u ponudama kredita i prinosima na obveznice.
Kamatne stope na stambene kredite u europodručju: zašto vaša zemlja plaća više ili manje
Jedna stopa ESB-a, vrlo različite rate kredita. Fiksne i promjenjive stope, posebnosti nacionalnog bankarstva i ono što doista određuje ponudu.
Jedna valuta, dvadeset i jedna stopa inflacije — zašto se zemlje europodručja razilaze
Sve zemlje eura dijele isti novac i istu središnju banku, a stope inflacije ipak im znaju biti razmaknute po nekoliko postotnih bodova. Jaz je strukturan, a ne statistička slučajnost.
Zašto irska inflacija često izgleda drukčije nego što je Dublin osjeća
Irska može imati jednu od blažih stopa HIPC-a u europodručju dok kućanstva osjećaju skupoću. Razliku objašnjavaju stanovanje u indeksu i otvoreno gospodarstvo.
Zašto je rumunjska inflacija i dalje pri vrhu ljestvice EU-a
Rumunjska je pri vrhu inflacijske ljestvice EU-a. Razlozi su uglavnom domaći: ukidanje cjenovnih ograničenja, viši porezi, brz rast plaća i uporan deficit.
Zašto nezaposlenost mladih u Španjolskoj ostaje tako tvrdoglavo visoka
Nezaposlenost Španjolaca mlađih od 25 godina desetljećima vodi europske ljestvice, i u uzletima i u krizama. Uzroci su strukturni.
Bugarska uvodi euro — što to znači za inflaciju
Bugarska je 1. siječnja 2026. postala 21. članica europodručja. Budući da je lev već bio vezan uz euro, monetarni je šok malen — no priča o inflaciji vrijedna je razumijevanja.
Zašto je inflacija u baltičkim zemljama vruća, a u Njemačkoj nije — pod istom stopom ESB-a
Harmonizirana inflacija u Litvi kreće se blizu 5 %, a njemačka je ispod 3 % — i to pod potpuno istom središnjom bankom. Jaz je strukturan i najjasnija je ilustracija problema eura po načelu "jedna mjera ne pristaje nikomu".
HIPC nasuprot CPI-ju — zašto se inflacija u europodručju mjeri drukčijim metrom
Broj koji ESB cilja jest HIPC, a ne nacionalni CPI vaše zemlje. Obično se kreću zajedno, no razlike su stvarne i povremeno dovoljno velike da budu važne.