Od čega se sastoji cijena struje: merit order, mreža i porezi

U 2025. kućanstvo u EU-u s potrošnjom od 2.500 do 5.000 kWh godišnje plaćalo je u prosjeku 28,9 centa za svaki kilovatsat. Eurostat tu cijenu dijeli na tri dijela: 12,5 centa za energiju i opskrbu, 8,2 centa za mrežu i 8,3 centa za poreze, pristojbe, doprinose i naknade, uključujući PDV (dijelovi su zaokruženi svaki za sebe). Isti je kilovatsat u Mađarskoj koštao 10,8 centa, a u Njemačkoj 38,5 centa. Tri dijela pokreću različiti čimbenici. Prvi je povezan s veleprodajnim tržištem, na kojem cijenu određuje pravilo zvano merit order, a često i plin. Drugi pokriva mrežu. Treći čine porezi, pristojbe, doprinosi i naknade. Članak ih obrađuje redom, s podacima i izvorom svakog koraka.

Tri dijela svakog kilovatsata

Eurostat objavljuje godišnje sastavnice cijene električne energije za kućanstva (nrg_pc_204_c). Podjela slijedi uredbu EU-a o europskoj statistici cijena prirodnog plina i električne energije, koja u svojem drugom prilogu definira tri glavne sastavnice (Uredba (EU) 2016/1952):

• Energija i opskrba: proizvodnja, agregiranje, uravnoteživanje energije, troškovi isporučene energije, usluge za kupce, upravljanje nakon prodaje i ostali troškovi opskrbe.
• Mreža: tarife za prijenos i distribuciju, gubici pri prijenosu i distribuciji, troškovi mreže, troškovi usluga nakon prodaje, troškovi održavanja sustava te najam i očitavanje brojila.
• Porezi, pristojbe, doprinosi i naknade: zbroj PDV-a, naknada za poticanje obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i kogeneracije, naknada povezanih s plaćanjima za kapacitete i energetskom sigurnošću, okolišnih poreza, naknada u nuklearnom sektoru i preostale skupine.

Uredba dodaje da cijene uključuju sve plative naknade, uz oduzimanje popusta i premija te dodavanje ostalih naknada, poput najma brojila i stalnih troškova. Ovdje navedeni podaci odnose se na razred potrošnje koji Eurostat naziva DC, od 2.500 do 4.999 kWh godišnje; taj razred koriste i stranice o cijenama struje na ovom web-mjestu. Cijene po sastavnicama godišnje su, pa se mogu malo razlikovati od polugodišnjih cijena na tim stranicama.

Kako su se tri dijela kretala od 2019. godine

Tablica prikazuje prosjek EU-a (27 zemalja) za svaku godinu, u centima po kWh, s udjelom svakog dijela u cijeni.

Izvor: Eurostat, nrg_pc_204_c, EU27, razred DC, euro; cijena je zbroj triju sastavnica; udjeli u cijeni u zagradama, zaokruženi.

Ističu se tri stvari. Dio za energiju i opskrbu porastao je sa 6,7 centa u 2019. na 16,6 centa u 2023., a od tada pada. Mrežni dio rastao je svake godine, sa 6,0 na 8,2 centa. Porezni dio pao je s 8,6 centa u 2021. na 5,3 centa u 2022., a zatim se vratio na 8,3 centa. Eurostat navodi da njegovi polugodišnji udjeli poreza „odražavaju učinak vladinih mjera za ublažavanje troškova električne energije za kućanstva u EU-u u 2022. i postupnog smanjivanja tih mjera od 2023.“: udio je u drugom polugodištu 2022. iznosio 14,7 %, što je najniže u razdoblju koje Eurostat prikazuje na grafikonu, od 2008. do 2025., a u drugom polugodištu 2025. 28,9 % (Eurostat, Electricity price statistics).

Veleprodajna cijena: kako djeluje merit order

Dio za energiju i opskrbu povezan je s veleprodajnim tržištem. U EU-u to tržište funkcionira kao sustav po načelu granične cijene, zvan i pay-as-clear (plaćanje postignute cijene): svi proizvođači za struju koju u određenom trenutku prodaju dobivaju istu cijenu. Europska komisija ga opisuje korak po korak: proizvođači nude prema svojim troškovima proizvodnje, ponude se redaju od najjeftinijeg do najskupljeg izvora, najprije se kupuje najjeftinija električna energija, a „kad je cjelokupna potražnja zadovoljena, svi dobivaju cijenu posljednjeg proizvođača od kojeg je električna energija kupljena“ (Europska komisija, Electricity market design). Poredak ponuda od najjeftinije do najskuplje je merit order, a posljednja prihvaćena ponuda je granična ponuda.

Ponude se rangiraju prema graničnom trošku proizvodnje, odnosno promjenjivom trošku proizvodnje jedne dodatne jedinice. Zajednički istraživački centar Komisije navodi da taj trošak obično ima tri dijela: gorivo, emisije ugljika u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama te promjenjive troškove pogona i održavanja. Elektrane na plin, ugljen i lignit nude po cijeni koju „uglavnom određuje cijena temeljne robe“, dok solarne i vjetroelektrane te hidroelektrane imaju promjenjive troškove proizvodnje blizu nule, a posljednja prihvaćena ponuda u tom razdoblju određuje cijenu koja se plaća svim prihvaćenim proizvođačima (JRC, The Merit Order and Price-Setting Dynamics in European Electricity Markets, 2023.). JRC navodi da se cijene na tržištu dan unaprijed određuju po zonama trgovanja, obično po državi ili manjoj regiji, te da međudržavni dalekovodi omogućuju da jeftinija električna energija teče u skuplju zonu dok se vodovi ne popune. Komisija navodi da se od 30. rujna 2025. cijene za dan unaprijed izračunavaju svakih 15 minuta umjesto svakog sata.

Koliko često plin određuje cijenu

Isti JRC-ov kratki pregled navodi da su elektrane na prirodni plin „često granične tehnološke jedinice u poretku merit order“. Europski energetski regulatori kažu isto. ACER, Agencija za suradnju energetskih regulatora, napisala je u ocjeni oblikovanja tržišta iz 2022. da „plinske elektrane često određuju granične cijene električne energije na tržištima električne energije u EU-u“ (ACER, Final Assessment of the EU Wholesale Electricity Market Design), a u izvješću o praćenju iz 2026. da „proizvodnja iz plina često određuje graničnu cijenu, osobito u razdobljima vršne potražnje“ (ACER, Key developments in European electricity and gas markets, 2026). Određivati cijenu nije isto što i isporučivati struju. U JRC-ovoj simulaciji tržišta EU-a za 2022. plinske su elektrane određivale cijenu 55 % vremena, a proizvodile 19 % električne energije u EU-u. To je rezultat modela za jednu godinu, a ne brojanje promatranih sati.

U usporedbi veleprodajnih cijena u vršnom opterećenju u Europi, Sjedinjenim Državama i Japanu ACER razine cijena povezuje s proizvodnim miksom: „veći udjeli obnovljivih izvora i nuklearne energije smanjuju razine veleprodajnih cijena“, dok „veća ovisnost o plinu dovodi do viših i nestalnijih cijena“. Opisuje i promjenjivu ulogu plina: kako raste solarna proizvodnja, potražnja za proizvodnjom iz plina „smanjuje se tijekom sati dnevne svjetlosti“, no broj sati u kojima plin određuje cijenu „ponovno je porastao, osobito tijekom večernjih naglih porasta opterećenja i razdoblja slabog vjetra“. ACER-ova ocjena iz travnja 2022. opisala je krizu kao „u biti šok cijene plina koji utječe i na cijene električne energije“ te ocijenila da je postojeće oblikovanje veleprodajnog tržišta „vrijedno zadržati“, nakon što je utvrdila da u razmjerno uobičajenim tržišnim uvjetima osigurava učinkovitu i sigurnu opskrbu.

Od veleprodaje do računa

Kućanstvo ne plaća veleprodajnu cijenu izravno. ACER-ovo izvješće iz 2026. utvrđuje da su se cijene plina i električne energije za kućanstva „stabilizirale na povišenim razinama nakon krize“: ugovori s fiksnom cijenom i strategije zaštite od promjena cijena (hedging) usporili su prijenos nižih veleprodajnih troškova, a istekao je i niz poreznih rasterećenja i mjera potpore iz doba krize. Veleprodajni troškovi ulaze u sastavnicu energije i opskrbe, koja prema definiciji iz uredbe obuhvaća i druge troškove opskrbe, poput uravnoteživanja energije, usluga za kupce i upravljanja nakon prodaje. ACER troškove energije i opskrbe u 2024. procjenjuje na otprilike polovinu konačnih cijena za kućanstva (riječ je o prosjeku svih razreda kućanstava); u Eurostatovim podacima za razred DC taj je dio u 2024. činio 49 % cijene u EU-u, a u 2025. 43 %.

Zašto se cijena kilovatsata razlikuje među zemljama

Eurostat navodi od čega ovisi cijena energije u EU-u: „niz različitih uvjeta ponude i potražnje, uključujući geopolitičku situaciju, nacionalni energetski miks, diversifikaciju uvoza, mrežne troškove, troškove zaštite okoliša, teške vremenske uvjete ili razine trošarina i oporezivanja“. Podaci po sastavnicama pokazuju u kojem se dijelu cijene razlike nalaze. Tablica obuhvaća 27 zemalja EU-a za 2025., poredanih po cijeni.

Izvor: Eurostat, nrg_pc_204_c, 2025., razred DC, euro; cijena je zbroj triju sastavnica. Za 23 od 27 zemalja zbroj se od prosjeka dviju polugodišnjih cijena na stranicama o cijenama struje na ovom web-mjestu razlikuje za najviše 1 %; Cipar, Češka i Mađarska razlikuju se za 1,2 % do 2,2 %, a zbroj sastavnica za Irsku (33,8 centa) za 7,2 % je ispod njezina polugodišnjeg prosjeka (36,4 centa).

• Energija i opskrba kreće se od 2,5 centa u Mađarskoj do 22,9 centa u Irskoj, što je razlika od 20,4 centa, najveća od triju.
• Mreža se kreće od 3,3 centa u Grčkoj do 12,5 centa u Irskoj, što je razlika od 9,1 centa (izračunano iz nezaokruženih vrijednosti).
• Porezi, pristojbe, doprinosi i naknade kreću se od −1,7 centa u Luksemburgu do 16,6 centa u Danskoj, što je razlika od 18,3 centa; Danska ima i najveći udio u cijeni, 48,6 %.

Uredba popuste oduzima od cijene, a skup podataka olakšice bilježi kao zasebne stavke. U Nizozemskoj je, primjerice, stavka okolišnih poreza −5,6 centa, a stavka olakšice od 15,8 centa po kWh zabilježena je pod TAX_ENV_ALLOW, pa cijela sastavnica iznosi −1,4 centa. Eurostatov polugodišnji niz pokazuje i negativne udjele poreza u Luksemburgu i Nizozemskoj u drugom polugodištu 2025. (−6,3 % i −5,2 %), a Eurostat navodi da je prosječni udio poreza u EU-u između prvog i drugog polugodišta 2025. porastao za 1,3 postotna boda, „uglavnom zbog smanjenja subvencija i olakšica“.

Što tri dijela ne govore

• Nije isto u svakoj valuti. Eurostatov standard kupovne moći (PPS) uklanja razlike u razini cijena među zemljama. Na karti u njegovu članku (podaci preuzeti u travnju 2026.) za drugo polugodište 2025. najviše su Rumunjska (49,52 PPS na 100 kWh), Češka (38,65) i Poljska (37,15), a najniže Malta (14,09), Mađarska (15,10) i Finska (18,77), što je drukčiji poredak od onoga u eurima.
• Jedan razred potrošnje. Tablica se odnosi na kućanstva s potrošnjom od 2.500 do 4.999 kWh godišnje. Eurostatov skup podataka ima još četiri razreda, od manje od 1.000 kWh do 15.000 kWh ili više, i oni daju drukčije cijene po kWh.
• Godišnje sastavnice. Podjela je godišnja i seže do 2025. Polugodišnje cijene na stranicama ovog web-mjesta objavljuju se ranije i sežu u 2026.
• Nije prognoza. Ništa od ovdje napisanog ne govori kamo će cijene ići dalje.

Gdje na ovom web-mjestu potražiti više

• Ljestvica cijena struje navodi sve zemlje; stranice pojedinih zemalja, primjerice Njemačke i Mađarske, prikazuju polugodišnju povijest, a stranica europodručja zbirni podatak.
• Plin za kućanstva podliježe istim pravilima: pogledajte ljestvicu cijena plina i stranicu o plinu za europodručje.
• Središnja stranica o cijenama stavlja inflaciju i cjenovne nizove jedne uz druge, a stranica o inflaciji u europodručju ima posljednju mjesečnu stopu.

Ukratko

• Kilovatsat za kućanstvo ima tri dijela: energiju i opskrbu, mrežne troškove te poreze, pristojbe, doprinose i naknade. U EU-u u 2025. iznosili su 12,5, 8,2 i 8,3 centa, ukupno 28,9 centa.
• Veleprodajnu cijenu određuje merit order: prve rade najjeftinije elektrane, a posljednja potrebna određuje cijenu za sve proizvođače. Plin je često određuje: u JRC-ovoj simulaciji za 2022. određivao ju je 55 % vremena, a proizvodio 19 % električne energije u EU-u.
• Cijena za kućanstva prati veleprodajnu sa zakašnjenjem, preko ugovora s fiksnom cijenom i zaštite od promjena cijena (hedging), a oblikuju je i mreže te porezi i olakšice.
• Među zemljama je razlika najveća kod energije i opskrbe (2,5 centa u Mađarskoj, 22,9 centa u Irskoj); porezi se kreću od negativnih vrijednosti do 16,6 centa.

Podaci: Eurostat (sastavnice cijene električne energije za kućanstva nrg_pc_204_c, polugodišnje cijene nrg_pc_204, Electricity price statistics), Uredba (EU) 2016/1952, Europska komisija (Electricity market design), Zajednički istraživački centar Komisije i ACER (Final Assessment of the EU Wholesale Electricity Market Design, 2022; Key developments in European electricity and gas markets, 2026). euroflation je neovisni pratitelj i nije povezan s Eurostatom, Europskom komisijom, ACER-om ni EU-om. Ništa ovdje nije financijski savjet. Citati su prevedeni iz engleskih izvornika.