Stagflacija: što je i kakav je položaj Europe
Slab rast i visoka inflacija istodobno. U provjerenim tekstovima ESB-a i MMF-a nema praga, pa stranica uz njih stavlja podatke za 2026.
Stagflacija je riječ za slab rast i visoku inflaciju istodobno. ESB piše da riječ „nema jedinstvenu definiciju“, a nijedan od tekstova ESB-a i Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) provjerenih za ovu stranicu ne određuje brojčani prag za inflaciju, rast ili nezaposlenost. Zato ova stranica ne odlučuje je li Europa u stagflaciji. Najnovije brojke stavlja uz definicije i iskustvo 1970-ih, a prosudbu prepušta vama.
U kolovozu 2026. inflacija u europodručju iznosila je 3,2 % (3,8 % u Eurostatovoj brzoj procjeni za rujan), realni BDP u drugom tromjesečju bio je 1,2 % viši nego godinu dana ranije, a nezaposlenost je iznosila 6,4 %, naspram 6,3 % godinu dana prije.
Što riječ znači
Riječ je u britanskom Donjem domu 17. studenoga 1965. upotrijebio Iain Macleod, koji je u raspravi o gospodarskim pitanjima podnio amandman oporbe. Rekao je da zemlja sada ima „najgore od oba svijeta“, „ne samo inflaciju s jedne strane ili stagnaciju s druge, nego oboje zajedno“, a kasnije je govorio o „razdoblju koje nazivam ‚stagflacija‘“ (Hansard).
Današnje institucije opisuju je sličnim riječima, ali ne identično: ESB navodi stagnirajuću proizvodnju, profil u MMF-ovu časopisu Finance & Development rastuću nezaposlenost, a blog MMF-a spor rast.
- ESB: „‚Stagflacija‘ nema jedinstvenu definiciju, ali se povezuje sa stagnirajućom proizvodnjom i uporno visokom inflacijom koje se javljaju istodobno“ (Ekonomski bilten 4/2022). U tom je okviru ESB testirao je li privatni sektor (potrošači i profesionalni prognostičari) očekivao stagflacijsko razdoblje, uz tri uvjeta: inflacijska očekivanja visoka su ili rastu na razine koje nisu u skladu s ESB-ovim ciljem stabilnosti cijena od 2 %; očekuje se da će gospodarstvo biti u stagnaciji ili recesiji; i očekuje se da će oboje trajati najmanje dvije godine. Za ta tri uvjeta ESB nije odredio nikakve brojke osim cilja od 2 % i dvogodišnjeg horizonta.
- MMF: profil ekonomista Roberta Gordona u časopisu Finance & Development opisuje „stagflaciju“ 1970-ih kao „istodobni porast i inflacije i nezaposlenosti“, što je dovelo u pitanje stajalište zasnovano na Phillipsovoj krivulji da viša inflacija ide zajedno s nižom nezaposlenošću (MMF, 2017). Blog MMF-a govori o „visokoj inflaciji i sporom rastu koji su uslijedili“ nakon naftnih cjenovnih skokova 1970-ih, „poznatima kao stagflacija“ (MMF, 2022).
Navedeni su dakle sastojci: inflacija koja je visoka ili raste; slaba proizvodnja (prema ESB-u stagnirajuća ili u recesiji, u blogu MMF-a spor rast) ili rastuća nezaposlenost (profil MMF-a iz 2017.); i, u ESB-ovu izričaju, ustrajnost. ESB-ov je cilj inflacija od 2 % u srednjoročnom razdoblju, a njegova je predanost tom cilju simetrična. Nijedan izvor ne kaže koliko je visoko visoko ni koliko je slabo slabo.
1970-e u brojkama
Naftni šokovi 1973.–74. i 1979. obilježili su razdoblje 1970-ih, iako je inflacija rasla već prije prvoga (Mjesečni bilten ESB-a, studeni 2000.). Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte uvela je 19. listopada 1973. naftni embargo SAD-u, a do siječnja 1974. cijena nafte gotovo se učetverostručila, s 2,90 na 11,65 dolara po barelu, prema povijesnim stranicama Federalnih rezervi. Godine 1979., otprilike u vrijeme iranske revolucije, cijene nafte ponovno su porasle, više nego udvostručivši se između travnja 1979. i travnja 1980. (Federal Reserve). Sam Fed u opisu tog razdoblja navodi da su i inflacija i nezaposlenost postale „neprihvatljivo visoke“ i naziva ga erom „stagflacije“.
Podatkovna baza AMECO Europske komisije daje brojke za pet velikih gospodarstava:
| Gospodarstvo | Godina | Inflacija potrošačkih cijena (%) | Rast realnog BDP-a (%) | Nezaposlenost (% radne snage) |
|---|---|---|---|---|
| Njemačka | 1974 | 7,0 | 0,9 | 1,8 |
| Njemačka | 1975 | 5,9 | −0,9 | 3,3 |
| Njemačka | 1980 | 5,4 | 1,4 | 2,7 |
| Francuska | 1974 | 13,6 | 4,4 | 3,4 |
| Francuska | 1975 | 11,7 | −0,9 | 4,7 |
| Francuska | 1980 | 13,6 | 1,7 | 7,4 |
| Italija | 1974 | 19,2 | 5,0 | 5,1 |
| Italija | 1975 | 17,0 | −2,4 | 5,6 |
| Italija | 1980 | 21,1 | 3,1 | 7,2 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 1974 | 16,0 | −2,5 | 3,7 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 1975 | 24,2 | −1,5 | 4,5 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 1980 | 18,0 | −2,0 | 6,8 |
| SAD | 1974 | 11,1 | −0,5 | 5,6 |
| SAD | 1975 | 9,1 | −0,2 | 8,5 |
| SAD | 1980 | 13,5 | −0,3 | 7,1 |
Godine 1975. realni je BDP pao u svih pet gospodarstava, nezaposlenost je u svih pet bila viša nego 1974., a inflacija se kretala od 5,9 % do 24,2 %. Godine 1980. proizvodnja je pala u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, a u ostale tri je rasla, uz inflaciju između 5,4 % i 21,1 %. Za 11 zemalja koje su 1999. činile europodručje ESB prosječnu inflaciju potrošačkih cijena za 1974. procjenjuje na 13,2 %, a nezaposlenost za 1979. na 5,7 %, naspram 2,8 % 1973.
AMECO-ov indeks potrošačkih cijena nacionalni je, stope inflacije euroflationov su izračun na temelju njega, a njemačka nezaposlenost serija je za Zapadnu Njemačku. Te se brojke po razini ne mogu izravno uspoređivati s harmoniziranim HIPC-om i brojkama po definiciji ILO-a navedenima u nastavku.
Godine 2022. ESB i blog MMF-a naveli su razlike u odnosu na 1970-e. U ESB-ovu okviru navedeni su manja ovisnost o nafti (ali veća o plinu), manje formalno indeksiranje plaća te strategija monetarne politike jasnije usmjerena na usidravanje inflacijskih očekivanja i vraćanje inflacije na 2 % u srednjoročnom razdoblju. Blog MMF-a dodao je da je naftna intenzivnost, odnosno broj barela potreban za milijun dolara BDP-a, tijekom cjenovnog šoka 1973.–74. bila otprilike 3,5 puta veća nego 2022.
Europodručje od 2008., na istim trima brojkama
Eurostatovi godišnji podaci za europodručje (21 zemlja, sadašnji sastav) za godine koje se ističu od 2008.: svaka godina s padom realnog BDP-a (2009., 2012., 2013. i 2020.), dvije godine najviše inflacije (2022. i 2023.) i posljednja cijela godina.
| Europodručje | Inflacija, HIPC, godišnji prosjek (%) | Realni BDP, promjena u odnosu na prethodnu godinu (%) | Nezaposlenost, godišnji prosjek (%) |
|---|---|---|---|
| 2009 | 0,3 | −4,5 | 9,6 |
| 2012 | 2,5 | −0,9 | 11,6 |
| 2013 | 1,3 | −0,2 | 12,2 |
| 2020 | 0,3 | −6,0 | 7,9 |
| 2022 | 8,4 | 3,7 | 6,7 |
| 2023 | 5,5 | 0,4 | 6,5 |
| 2025 | 2,1 | 1,2 | 6,4 |
U ovoj tablici sva tri mjerila ispunjava samo 2012.: inflacija iznad ESB-ova cilja od 2 % (2,5 %), pad realnog BDP-a (−0,9 %) i rastuća nezaposlenost (s 10,3 % 2011. na 11,6 %). Mjerila su izbor ove stranice, a ne pragovi ESB-a ili MMF-a, i drukčiji izbor daje drukčiji odgovor. U 2022. i 2023. prosječna godišnja inflacija iznosila je 8,4 % i 5,5 %, realni BDP porastao je za 3,7 % i 0,4 %, a nezaposlenost je bila 6,7 % i 6,5 %. Zaslužuje li bilo koja od tih godina tu riječ, prosudba je koju gornji izvori ne rješavaju.
Tri brojke sada, zemlju po zemlju
Tablica za svaku mjeru koristi jedno razdoblje za europodručje i njegovih 21 članica: inflacija u kolovozu 2026. (rujanske brze procjene izostavljene su do potpune objave 16. listopada), rast realnog BDP-a u drugom tromjesečju 2026. u odnosu na isto tromjesečje godinu dana ranije te nezaposlenost u kolovozu 2026. s promjenom u odnosu na kolovoz 2025. (irska rujanska brojka o nezaposlenosti izostavljena je kako bi svaka zemlja prikazivala isti mjesec).
| Zemlja | Inflacija, HIPC, kolovoz 2026. (%) | Realni BDP, 2. tromjesečje 2026. u odnosu na godinu ranije (%) | Nezaposlenost, kolovoz 2026. (%) | Nezaposlenost, promjena u odnosu na godinu ranije (postotni bodovi) |
|---|---|---|---|---|
| Europodručje | 3,2 | 1,2 | 6,4 | +0,1 |
| Austrija | 2,9 | 0,8 | 6,7 | +0,7 |
| Belgija | 4,2 | 0,5 | 5,9 | −0,2 |
| Bugarska | 5,0 | 2,8 | 3,5 | −0,2 |
| Hrvatska | 3,7 | 1,7 | 4,3 | −0,6 |
| Cipar | 5,2 | 3,3 | 4,1 | −0,1 |
| Estonija | 1,3 | 1,8 | 8,0 | +0,8 |
| Finska | 2,4 | 1,4 | 9,9 | −0,2 |
| Francuska | 2,6 | 0,5 | 8,2 | +0,4 |
| Njemačka | 2,9 | 1,0 | 4,0 | +0,2 |
| Grčka | 3,7 | 1,9 | 7,4 | −1,4 |
| Irska | 3,4 | −0,4 | 5,0 | 0,0 |
| Italija | 3,2 | 1,0 | 6,2 | +0,5 |
| Latvija | 3,0 | 3,4 | 7,3 | +0,1 |
| Litva | 5,6 | 3,9 | 6,1 | −0,8 |
| Luksemburg | 4,0 | 1,3 | 7,3 | +0,9 |
| Malta | 2,0 | 5,0 | 3,4 | +0,9 |
| Nizozemska | 2,8 | 1,8 | 4,0 | +0,1 |
| Portugal | 3,6 | 2,6 | 5,7 | −0,2 |
| Slovačka | 3,1 | 0,9 | 5,7 | +0,3 |
| Slovenija | 3,4 | 4,9 | 3,4 | −0,6 |
| Španjolska | 4,6 | 2,6 | 10,0 | −0,5 |
Kada se mjerila broje jedno po jedno, u kolovozu je u 19 od 21 zemlje inflacija bila iznad ESB-ovih 2 %, u jednoj je iznosila 2,0 %, a u jednoj je bila ispod. Realni BDP bio je viši nego godinu dana ranije u 20 zemalja, a niži u jednoj, Irskoj (−0,4 %). Nezaposlenost je bila viša nego godinu dana ranije u 10 zemalja, nepromijenjena u jednoj i niža u 10. Tablica omogućuje provjeru svake kombinacije koju smatrate važnom.
Kako čitati stupce:
- Inflacija je godišnja stopa HIPC-a; ljestvica zemalja navodi svaku zemlju. Rujanska brza procjena za europodručje (3,8 %) Eurostatova je rana procjena, a potpuna rujanska objava očekuje se 16. listopada 2026. Temeljna i ukupna inflacija pokazuje koliki je dio stope energija.
- Realni BDP je Eurostatova serija volumena (lančani volumeni, promjena u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, sezonski i kalendarski prilagođeno). Na dan 12. listopada 2026. Eurostat je devet od 21 nacionalne brojke (Belgija, Bugarska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Luksemburg, Nizozemska i Portugal) označio kao privremene. BDP Irske varira s aktivnošću multinacionalnih tvrtki: njezin statistički ured objavljuje mjere kao što su Modified Final Domestic Demand i Modified Total Domestic Demand, koje, prema njegovim riječima, „uklanjaju iskrivljujući učinak globalizacije na BDP“ (CSO), a prema podacima ove stranice (Eurostat) irski je BDP u prvom tromjesečju 2026. bio 13,4 % niži nego godinu dana ranije.
- Nezaposlenost slijedi definiciju Međunarodne organizacije rada (ILO): osobe od 15 do 74 godine bez posla koje su ga tražile u posljednja četiri tjedna i mogle bi početi raditi u roku od dva tjedna, kao udio radne snage. Eurostatova je glavna serija sezonski prilagođena, osim što za Njemačku i Nizozemsku umjesto nje objavljuje podatke o trendu, a za Finsku su podaci o trendu glavni pokazatelj. Tablica za sve zemlje koristi seriju koju Eurostat vodi kao sezonski prilagođenu (za Njemačku i Nizozemsku te su vrijednosti podaci o trendu); za Finsku tablica prikazuje sezonski prilagođenih 9,9 % naspram 10,1 % godinu dana ranije, dok serija trenda iznosi 10,3 % naspram 9,9 %. Nezaposlenost nije usporediva s registriranom nezaposlenošću.
Što su ESB i MMF rekli u travnju 2026.
Christine Lagarde, predsjednicu ESB-a, dvaput su pitali o stagflaciji na konferenciji za medije 30. travnja 2026. Njezin prvi odgovor: „smatramo da je prilično popularno govoriti o stagflaciji... smatramo da je bolje ostaviti je u 1970-ima... Dakle, stagflaciju, taj upadljivi izraz, ne primjenjujemo na okolnosti u kojima se nalazimo jer doista mislimo da je povezana sa stanjem iz 1970-ih“ (prijepis ESB-a). Prema njezinim riječima, u 1970-ima bilo je uporne inflacije, vrlo visoke nezaposlenosti te monetarnog i fiskalnog okvira koji „nije imao nikakve veze s onim što imamo sada“.
Direktora Odjela za istraživanja MMF-a 14. travnja 2026. pitali su o lekcijama iz 1970-ih „kako bi se izbjegla bilo kakva moguća stagflacija“. Sam tu riječ nije upotrijebio. Rekao je da je šok, čak i kad bi se sukob zaustavio tog dana, prema količini nafte povučene s tržišta „usporediv s naftnim šokom iz 1974.“, da je globalno gospodarstvo „sada znatno manje ovisno o nafti nego tada“ i da je „lekcija iz tog razdoblja da ne želite dopustiti da se energetski šok pretvori u trajan problem inflacije“ (MMF).
Ovo su izjave samih institucija. Ova stranica ne zauzima ničiju stranu.
Kako sami koristiti brojke
- Najprije odaberite mjerila. Najjednostavnija su inflacija u odnosu na ESB-ovih 2 %, rast u odnosu na nulu i nezaposlenost u odnosu na godinu dana ranije. Izvori ne daju nijedan od tih pragova, a drukčiji izbor mijenja odgovor.
- Gledajte trajanje. ESB-ov okvir iz 2022. tražio je razdoblje od najmanje dvije godine, a ne jedno tromjesečje. Stranice o europodručju prikazuju svaku seriju kroz vrijeme: inflacija, rast BDP-a i nezaposlenost.
- Pazite što pokreće inflaciju. Skok cijena energije podiže ukupnu stopu više nego temeljnu, a njih dvije mogu pričati različite priče.
- Sjetite se revizija. Procjene BDP-a revidiraju se kako stiže više podataka, a Eurostat objavljuje analize revizija.
Ukratko
- Stagflacija nema jedinstvenu dogovorenu definiciju, a provjereni tekstovi ESB-a i MMF-a ne daju brojčani prag. ESB je povezuje sa stagnirajućom proizvodnjom i uporno visokom inflacijom; publikacije MMF-a opisuju razdoblje 1970-ih kao inflaciju uz rastuću nezaposlenost (profil u časopisu Finance & Development iz 2017.) ili uz spor rast (blog iz 2022.).
- Godine 1975. realni je BDP istodobno pao u pet velikih gospodarstava, dok se inflacija kretala od 5,9 % do 24,2 %.
- U kolovozu 2026. inflacija u europodručju iznosila je 3,2 %, rast realnog BDP-a u 2. tromjesečju 1,2 %, a nezaposlenost 6,4 %, uz velike razlike među zemljama.
- Predsjednica ESB-a rekla je 30. travnja 2026. da ESB tu riječ ne primjenjuje na tadašnje okolnosti. Ova stranica sama ne donosi zaključak.
Izvori: Eurostat (HIPC prc_hicp_minr i prc_hicp_ainr, realni BDP namq_10_gdp i nama_10_gdp, nezaposlenost une_rt_m i une_rt_a; europodručje EA21 i 21 država članica, preuzeto 12. listopada 2026.); baza podataka AMECO Europske komisije; eseji Federal Reserve History; Ekonomski bilten ESB-a 4/2022, Mjesečni bilten ESB-a, studeni 2000., konferencija za medije ESB-a 30. travnja 2026. i izjava o strategiji od 30. lipnja 2025.; MMF Finance & Development (lipanj 2017.), blog MMF-a (5. svibnja 2022.) i konferencija za medije MMF-a o WEO-u (14. travnja 2026.); Hansard britanskog parlamenta; Irski središnji statistički ured (Central Statistics Office). euroflation je neovisni pratitelj i nije povezan s ESB-om, Eurostatom, MMF-om ni EU-om. Ništa ovdje nije financijski savjet.