Zašto se poljska inflacija kreće u skokovima — i zašto usluge određuju njezin donji prag
Izvan europodručja Poljska sama određuje kamate i brojne cijene energije. Porezi, zamrzavanja cijena i plaće objašnjavaju skokove inflacije.
U kolovozu 2026. harmonizirana inflacija u Poljskoj iznosila je 3,5 %, naspram 3,2 % u europodručju: bila je 12. najviša među 30 europskih gospodarstava na ljestvici. Razlika u ukupnoj inflaciji bila je mala. Kod usluga nije: 6,0 % u Poljskoj naspram 3,0 % u europodručju.
Poljska je članica Europske unije, ali ne i europodručja. Zadržala je slobodno plutajući zlot, a kamatne stope preko svojeg Vijeća za monetarnu politiku određuje Narodowy Bank Polski (NBP), a ne ECB. Tri pokretača poljske inflacije nalaze se u Varšavi, ne u Frankfurtu: velik blok državno reguliranih cijena energije, vlastita središnja banka i valuta te brzo sustizanje plaća. Zajedno objašnjavaju zašto se poljski broj čita toliko drukčije od onoga za europodručje.
Jedan je detalj važan za sve što slijedi. Cilj NBP-a jest inflacija od 2,5 % uz raspon tolerancije od ±1 postotnog boda, a definiran je prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje poljski statistički ured (GUS), ne prema harmoniziranom indeksu koji prikazuje ova stranica.
Viši i kasniji vrhunac
Poljska nije krenula s iste polazišne točke. Njezina harmonizirana inflacija bila je iznad one u europodručju u 90 od 92 mjeseca od siječnja 2019. do kolovoza 2026. U 2020., kada je prosječna inflacija europodručja bila blizu nule, u Poljskoj je prosječno iznosila oko 3,6 %.
Zatim je stigao energetski šok. Inflacija europodručja dosegnula je vrhunac od 10,7 % u listopadu 2022. Poljski vrhunac te epizode stigao je četiri mjeseca kasnije i mnogo više: 17,2 % u veljači 2023., 8,6 bodova iznad europodručja u istom mjesecu.
| Poljska, velj. 2023. (vrhunac) | Europodručje, velj. 2023. | Poljska, kol. 2026. | Europodručje, kol. 2026. | |
|---|---|---|---|---|
| Ukupni HIPC | 17,2 % | 8,6 % | 3,5 % | 3,2 % |
| Temeljna inflacija (bez energije, hrane, alkohola i duhana) | 11,7 % | 5,7 % | 3,0 % | 2,4 % |
| Usluge | 13,3 % | 4,9 % | 6,0 % | 3,0 % |
| Energija | 36,1 % | 13,6 % | 10,3 % | 14,3 % |
| Hrana, uključujući alkohol i duhan | 20,4 % | 15,1 % | 1,4 % | 1,1 % |
Povežu li se godišnja očitanja za prosinac, proizlazi da su potrošačke cijene u Poljskoj između prosinca 2019. i prosinca 2025. porasle približno 46 %, a u europodručju oko 23 % — dakle upola manje.
Inflacija proizvedena u Varšavi: porezna rezanja, zamrzavanja i njihovo ukidanje
Od 2022. poljska se inflacija kreće u skokovima na poznate datume jer je vlada više puta mijenjala poreze i regulirane cijene.
- 2022.: porezna rezanja. Protuinflacijski štit od početka 2022. smanjio je trošarine na gorivo te PDV na električnu energiju, plin i grijanje. Od 1. veljače 2022. smanjio je i PDV na motorna goriva na 8 % te na osnovne prehrambene proizvode na 0 %. Tog veljače ukupni se indeks nije promijenio u odnosu na prethodni mjesec. Europska komisija procjenjuje da bi uz stalne porezne stope poljska inflacija mjerena HIPC-om bila 16,1 % u 2022., a ne 13,2 %: porezna rezanja držala su godišnju stopu oko 3 boda nižom.
- Siječanj 2023.: od poreznih rezanja do zamrzavanja cijena. PDV na gorivo, električnu energiju, plin i grijanje vratio se na 23 %, a cijena električne energije za kućanstva umjesto toga zamrznuta je na razini iz 2022. do granice potrošnje. Indeks je u jednom mjesecu skočio 2,0 %, a godišnja stopa dosegnula je vrhunac mjesec poslije.
- Travanj 2024.: PDV na hranu ponovno 5 %. Cijene su mjesečno porasle 1,0 %.
- Srpanj 2024.: energetski skok. Zamrzavanje cijene električne energije zamijenjeno je najvišom cijenom za cjelokupnu potrošnju, a zamrzavanje cijene plina završilo je u lipnju. Inflacija energije u jednom je mjesecu prešla s −0,1 % na +5,9 %, a ukupna s 2,9 % na 4,0 %.
- Srpanj 2025.: zrcalna slika. Dvanaest mjeseci poslije taj je skok ispao iz usporedbe. Inflacija energije pala je s +3,2 % na −0,6 %, a ukupna s 3,4 % na 2,9 %.
- Siječanj 2026.: zamrzavanje završava. Zamrzavanje cijene električne energije za kućanstva završilo je krajem 2025., ali je energetski regulator za 2026. odobrio tarife nešto niže od zamrznute cijene pa inflacija energije nije skočila.
Pouka je ista kao u priči o Rumunjskoj: zamrzavanja cijena i porezna rezanja ne uklanjaju inflaciju. Premještaju je na datum završetka mjere, a godišnja stopa nosi taj skok sljedećih dvanaest mjeseci.
Zašto energetska politika snažnije pomiče poljski broj
Energija ima veću težinu u poljskoj košarici, a veći dio njezine cijene određuje država. Eurostatovi ponderi za 2026. pokazuju koliko veću:
| Udio u košarici HIPC-a, 2026. | Poljska | Europodručje |
|---|---|---|
| Energija | 12,2 % | 9,0 % |
| Ugljen i ostala kruta goriva | 1,7 % | 0,2 % |
| Daljinsko grijanje | 2,9 % | 0,3 % |
| Administrativno određene cijene energije | 7,1 % | 1,6 % |
Kada država ili regulator promijeni tarifu, odjednom se pomakne velik dio indeksa. Ista struktura znači da globalni šok može doći u Poljsku kasnije ili drukčije. U proljeće 2026. naftni i plinski šok povezan s ratom na Bliskom istoku podignuo je cijene energije diljem Europe, a poljska je vlada privremeno smanjila PDV na motorna goriva. Budući da su tarife električne energije za kućanstva već bile određene za cijelu godinu, poljska inflacija energije iznosila je 10,3 % u kolovozu 2026., ispod 14,3 % u europodručju.
Usluge: sustizanje plaća koje određuje donji prag
Poljska inflacija usluga bila je 5,0 % ili viša svakog mjeseca od siječnja 2024. To je donji prag ukupne inflacije i njezin dio na koji energetska politika najmanje utječe.
Cijene usluga oslanjaju se na domaće plaće, a poljske su plaće brzo rasle. Minimalna mjesečna plaća porasla je s 2 250 zlota u 2019. na 4 806 zlota u 2026., više nego dvostruko. Komisija procjenjuje rast naknade po zaposleniku na 14,4 % u 2023. i 13,0 % u 2024., naspram 5,3 % i 4,5 % u europodručju.
Dio je toga konvergencija. Eurostat procjenjuje da je razina cijena usluga u Poljskoj 2025. bila oko 61 % prosjeka EU-a, a u europodručju oko 105 %. Kako prihodi sustižu, slijede ih cijene šišanja, restorana i popravaka: Balassa-Samuelsonov učinak opisan u tekstu zašto je baltička inflacija viša.
Vlastita središnja banka, vlastita valuta
NBP je reagirao prije ECB-a. Referentnu je stopu počeo podizati u listopadu 2021., više od devet mjeseci prije prvog podizanja ECB-a, s rekordno niskih 0,10 % do vrhunca od 6,75 % u rujnu 2022. Snižavanje je počelo u rujnu 2023.; stopa je zatim ostala na 5,75 % do svibnja 2025. i od ožujka 2026. iznosi 3,75 %. Stranu europodručja objašnjava tekst kako ECB određuje kamatne stope.
Zlot dodaje kanal koji članice europodručja nemaju. Prema mjesečnim prosjecima ECB-a, jedan euro koštao je oko 4,80 zlota u listopadu 2022. i oko 4,17 u veljači 2025. Komisija navodi da je jači zlot 2024. i 2025. pomogao smanjiti inflaciju te da su uvozne cijene pale u obje godine. Slabiji zlot djelovao bi suprotno.
Pitanje eura
Inflacija je i jedan od razloga zašto Poljska još nije spremna uvesti euro. Konvergencijska izvješća ECB-a i Europske komisije iz 2026. utvrdila su da Poljska nije ispunila kriterij stabilnosti cijena: inflacija je bila 2,9 % naspram referentne vrijednosti od 2,7 %. Nije ispunila ni ostale uvjete. Nijedno izvješće ne navodi datum uvođenja.
Broj koji vide Poljaci nije broj na ovoj stranici
Poljski mediji, vlada i NBP navode CPI GUS-a. Ova stranica prikazuje HIPC, sastavljen prema istim pravilima EU-a za svaku zemlju. Obično se razlikuju za nekoliko desetinki postotnog boda, ali ne uvijek.
| Mjesec | CPI GUS-a | HIPC (ova stranica) |
|---|---|---|
| Listopad 2022. | 17,9 % | 16,4 % |
| Veljača 2023. (vrhunac oba indeksa) | 18,4 % | 17,2 % |
| Ožujak 2024. | 2,0 % | 2,7 % |
| Kolovoz 2026. | 3,4 % | 3,5 % |
Glavna praktična razlika jest hrana. Ponderi CPI-a proizlaze iz ankete o proračunima kućanstava, a hrana i bezalkoholna pića nose 25,9 % košarice CPI-a za 2026., naspram 19,5 % u HIPC-u. To pomaže objasniti zašto je CPI bio iznad HIPC-a u svakom mjesecu 2022., kada su cijene hrane naglo rasle, i zašto obično pada brže kada se inflacija hrane smiruje.
Nijedna mjera nije pogrešna. Opću razliku objašnjava tekst HIPC i CPI, a inflacija hrane i ukupna inflacija objašnjava zašto se hrana kreće drukčije.
Kako čitati poljski broj na ovoj stranici
- Pratite usluge, ne energiju. Energija se kreće s političkim odlukama i svjetskim cijenama; usluge pokazuju popušta li pritisak plaća.
- Očekujte skokove, zatim njihove zrcalne slike. Kada se promijene regulirane cijene ili porezi, obično u siječnju ili srpnju, godišnja stopa skače. Dvanaest mjeseci poslije isti skok ispada iz usporedbe.
- Zapamtite na koji se indeks cilj odnosi. Raspon NBP-a od 1,5–3,5 % primjenjuje se na CPI pa je usporedba s HIPC-om samo približna.
- Uspoređujte s pravim usporednicima. Poljsku usporedite s europodručjem i ostalim gospodarstvima izvan eura na ljestvici, ne samo s Njemačkom.
Ukratko
- Poljska je u EU-u, ali ne i u europodručju. NBP određuje vlastite stope i cilja 2,5 % prema nacionalnom CPI-u, ne prema ovdje prikazanom HIPC-u.
- Tijekom energetskog šoka poljska je inflacija dosegnula vrhunac kasnije i više: 17,2 % u veljači 2023., četiri mjeseca nakon vrhunca europodručja od 10,7 %.
- Porezi i regulirane cijene energije pomiču poljski broj u skokovima na poznate datume. Svaki skok ostaje u godišnjoj stopi dvanaest mjeseci, a zatim ispada.
- Usluge određuju donji prag: 5,0 % ili više svakog mjeseca od siječnja 2024. te 6,0 % naspram 3,0 % u europodručju u kolovozu 2026.
Aktualne brojke možete vidjeti na stranici o inflaciji u Poljskoj, cijelu ljestvicu u usporednom prikazu, a širu strukturnu priču u tekstu Jedna valuta, dvadeset i jedna stopa inflacije.
Podaci: Eurostat (HIPC, ponderi stavki, razine cijena), poljski statistički ured (GUS, CPI), Narodowy Bank Polski (kamatne stope), ECB (devizni tečajevi) te konvergencijska izvješća Europske komisije i ECB-a iz 2026.; najnoviji dostupni podaci za kolovoz 2026. euroflation je neovisni servis za praćenje i nije povezan s ECB-om, Eurostatom, NBP-om ni EU-om. Ništa navedeno nije financijski savjet.