Od čega se sastoji cijena litre goriva? Proizvod, trošarina i PDV u svakoj državi EU-a

U Tjednom naftnom biltenu Europske komisije od 5. listopada 2026. prosječna cijena na crpki u EU-u iznosila je 2,01 € po litri benzina eurosuper 95 i 2,15 € po litri dizela. Od cijene benzina 53,6 % (1,08 €) otišlo je na gorivo i sve što ga dovodi do crpke; 29,6 % (0,59 €) otišlo je na trošarinu i druge neizravne poreze; 16,8 % (0,34 €) na PDV. Za dizel je raspodjela bila 61,6 %, 21,8 % i 16,6 %. Porezi su činili 46,4 % cijene litre benzina i 38,4 % cijene litre dizela; kod benzina udio se kreće od 30 % u Poljskoj do 56 % na Malti.

Članak cijenu na crpki za oba goriva razlaže na tri dijela za svaku od 27 država EU-a, za jedan određen tjedan, te objašnjava zašto se ti dijelovi razlikuju i koliko brzo promjena cijene nafte stiže do crpke.

Tri dijela

Komisija za svaku državu i tjedan objavljuje dvije cijene: cijenu na crpki s nametima i porezima te cijenu bez njih. Objavljuje i popis važećih stopa PDV-a i trošarina. Oduzimanjem se dobivaju tri dijela cijene na crpki:

• Proizvod i marža je cijena bez poreza. Obuhvaća ono što ESB-ov blog o cijenama goriva razlaže na trošak sirove nafte, troškove i marže rafiniranja te troškove i marže distribucije (prijevoz, marketing i rad benzinske postaje).
• Trošarina i ostali porezi su fiksni iznos po litri koji određuje svaka vlada, zajedno s „ostalim neizravnim porezima“ koje Komisija navodi uz trošarinu. Direktiva o oporezivanju energenata i električne energije određuje najniže stope od 359 € po 1.000 litara bezolovnog benzina i 330 € za plinsko ulje (dizel), koje stranica Komisije o trošarinama i u listopadu 2026. još navodi. Popis nameta koji se ovdje koristi ipak za tjedan u nastavku u nekim državama, primjerice u Švedskoj, pokazuje niže trošarine, a ovaj članak to dvoje ne usklađuje.
• PDV je postotak cijene uključujući trošarinu, pa se plaća i na trošarinu. ESB ga opisuje kao „stalni postotak potrošačke cijene prije poreza, zajedno s trošarinama“.

Raspodjela u svakoj državi EU-a, tjedan od 5. listopada 2026.

Udjeli u cijeni na crpki u postocima, poredani prema zbroju udjela trošarine i PDV-a, od najvišeg (kod izjednačenosti prema nezaokruženim vrijednostima). Udjeli su zaokruženi na jednu decimalu, pa redak može zbrojiti 99,9 ili 100,1. Prosjek EU-a Komisijin je vlastiti prosjek ponderiran potrošnjom, razdijeljen istim ponderima. † označava države u kojima se Komisijin popis nameta i njezine datoteke s cijenama ne podudaraju (vidi „Kako se računaju udjeli“).

Benzin (eurosuper 95)

Dizel

Izvor: Europska komisija, Tjedni naftni bilten: cijene s porezima i cijene bez poreza za tjedan od 5. listopada 2026. te popis nameta i poreza iz biltena. Udjele je izračunao euroflation.

Što pokazuju tablice

Dizel je gotovo svugdje manje oporezovan od benzina. U Komisijinu popisu nameta trošarina na dizel niža je nego na benzin u 25 od 27 država, prije poreza dizel je skuplje gorivo u 26, a udio proizvoda i marže veći je u cijeni dizela nego u cijeni benzina u svih 27 država (61,6 % naspram 53,6 % u prosjeku EU-a). Zašto je dizel u Europi skuplji od benzina objašnjava drugu polovicu: prije poreza dizel je skuplje gorivo.

Trošarina po litri razlikuje se višestruko. Prema Komisijinu popisu, trošarina na benzin iznosi 0,84 € po litri u Nizozemskoj, 0,72 € u Finskoj i Danskoj te 0,21 € u Švedskoj (danske i švedske krune preračunane su po tečaju Komisije za taj tjedan). Kod dizela najviša je u Italiji, 0,62 €, a najniža u Švedskoj, 0,14 €. Niska cijena prije poreza podiže udio poreza čak i kad je trošarina srednje visoka: Malta, gdje litra benzina košta 1,34 €, a cijena prije poreza najniža je u EU-u (0,59 €), ima najveći udio poreza, 56,3 %, iako je njezina trošarina (0,55 € po litri) tek deseta po visini.

Udjeli nisu konstante. Godinu dana ranije, u biltenu od 6. listopada 2025., dio proizvoda činio je samo 43,3 % cijene benzina u EU-u (0,70 € od 1,62 €), a porezi 56,7 %; kod dizela 48,7 %, a porezi 51,3 %. Porezi su tada iznosili 0,92 € po litri benzina, a danas 0,93 €, iako je cijena prije poreza porasla za 37 centi (s 0,701 € na 1,076 €). Trošarina se ne kreće s cijenom nafte, a PDV samo razmjerno cijeni, pa kad dio proizvoda raste, udio poreza pada. Vlade su u međuvremenu mijenjale i stope. ESB je 31. srpnja 2026. napisao da je nekoliko država privremeno smanjilo trošarine tijekom naftnog šoka 2026., kao i nakon ruske invazije na Ukrajinu, te da je većina posljednjih mjera istekla u lipnju; navodi i da je prosječna stopa PDV-a u europodručju u prvom tjednu travnja iznosila 18,9 %, naspram 20,7 % krajem veljače. Komisijin popis navodi datum od kojeg se pojedina stopa primjenjuje. U gore promatranom tjednu, primjerice, popis nameta navodi PDV na gorivo u Poljskoj od 8 % (od 1. ožujka 2026.; prije je bio 23 %), iako povijesna radna knjiga bilježi povratak na 23 % od 17. kolovoza 2026. (vidi napomenu o metodi).

Koliko brzo promjene cijene nafte stižu do crpke i zašto je postotak manji

Blog ESB-a iz srpnja 2026., koji su napisali ekonomisti ESB-a uz napomenu da iznose vlastita stajališta, prati kako naftni šok stiže do crpke. Brent je od kraja veljače do vrhunca početkom travnja porastao na 138 USD po barelu, a cijena rafiniranog dizela u istom je razdoblju porasla za više od 90 %; prosječna cijena dizela na crpki u europodručju porasla je za oko 34 %, s 1,63 € na 2,18 € po litri. Tri točke iz bloga pomažu protumačiti te brojke.

• Prijenos je brz i potpun. ESB općenito utvrđuje da se odvija „u roku od jednog do dva mjeseca“ i da je potpun: porast cijene sirove nafte od 0,10 € po litri obično postaje porast od 0,10 € u cijeni na crpki prije poreza. PDV zatim dodaje svoj postotak. Udio PDV-a od 16,8 % u prosječnoj cijeni benzina na crpki u EU-u u tablicama odgovara stopi od oko 20 % na cijenu prije PDV-a, pa 10 centi više prije poreza znači oko 12 centi više na crpki (izračun: euroflation).
• Fiksni dio cijene ublažava postotnu promjenu. Trošarina je fiksni iznos po litri, a ESB zajedno s PDV-om tu stavku ubraja u „uglavnom fiksan“ dio cijene, pa se određeni postotni porast cijene sirove nafte na crpki pokazuje kao mnogo manji postotni porast. Bilješka ispod crte dodaje da je elastičnost od oko 0,3 (porast cijena nafte od 1 % podiže maloprodajne cijene za 0,3 %) u skladu s kratkoročnim prognostičkim modelom inflacije energije u europodručju, iako se elastičnost s vremenom mijenja.
• Rafinerijske marže mogu pojačati pomak. U 2026. rafinirani je dizel porastao više od sirove nafte: ESB porast cijene na crpki procjenjuje na 0,55 € po litri naspram 0,35 € za sirovu naftu te navodi da su se troškovi i marže rafiniranja s 0,10 € po litri dizela u veljači povećali na 0,26 € u ožujku (mjesečni prosjeci). Ta marža spada u dio proizvoda i marže u gornjim tablicama.

Kad cijene padaju, dokazi su manje jednoznačni. ESB piše da ranije studije za europodručje ili nisu pronašle asimetriju ili nisu dale jasan odgovor padaju li cijene na crpki sporije nego što rastu (pitanje „raketa i perja“), da noviji radovi upućuju na to da prijenos pri padu može biti sporiji te da bi to moglo odražavati kašnjenje u zamjeni zaliha, nesigurnost hoće li pomak cijene sirove nafte potrajati ili slabiju konkurenciju kad troškovi padaju. Dodaje da su potrebne dodatne analize kako bi se utvrdilo je li se to dogodilo u nedavnom šoku i zašto.

Kako se računaju udjeli

Za svaku državu i gorivo cijena na crpki s porezima je P, a cijena bez poreza N, obje u eurima za 1.000 litara kako ih objavljuje Komisija (ona preračunava valute izvan eura). Sa stopom PDV-a države v iz popisa nameta PDV iznosi P − P ⁄ (1 + v); trošarina i ostali porezi iznose P ⁄ (1 + v) − N; dio proizvoda i marže je N. Svaki se iznos dijeli s P. Prosjek EU-a kao ponder uzima potrošnju tog goriva u svakoj državi u 2024., iz lista o potrošnji u biltenu; ponderi točno reproduciraju prosjeke EU-a koje je Komisija objavila za taj tjedan.

Radi provjere unutarnje dosljednosti, na taj način izvedeni iznosi trošarine i ostalih poreza uspoređeni su s popisom nameta (trošarina plus ostali neizravni porezi, preračunani po tečaju tog tjedna). U 23 od 27 država oba se iznosa podudaraju u granicama od 2 % cijene na crpki. Cipar, Njemačka i Irska (za oba goriva) te Španjolska (za benzin) ne podudaraju se i označeni su s †: dvije Komisijine datoteke ne slažu se, a prikazani udjeli ono su što proizlazi iz njezinih datoteka s cijenama. Za Poljsku povijesna radna knjiga navodi stopu PDV-a od 23 % od 17. kolovoza 2026., dok su popis nameta i datoteke s cijenama dosljedni s 8 %, a udjeli koriste 8 %. Poljska nosi otprilike desetinu pondera EU-a: uz 23 % prosjek EU-a za benzin bio bi 53,6 / 28,8 / 17,6, a za dizel 61,6 / 20,9 / 17,5. Sve su cijene one koje države članice prijavljuju Komisiji kao najčešće naplaćivanu cijenu, a bilten izlazi u četvrtak za prethodni ponedjeljak.

Tablice su snimka stanja, a ne vremenski niz. Aktualne cijene, s tjednim i godišnjim promjenama, nalaze se na stranici s cijenama goriva, u poretku cijena benzina i u poretku cijena dizela.

Ukratko

• Porezi su činili 46,4 % cijene litre benzina u EU-u i 38,4 % cijene litre dizela u tjednu od 5. listopada 2026.; kod benzina udio se kreće od 30 % u Poljskoj do 56 % na Malti.
• Trošarina je fiksni iznos po litri, a PDV postotak, pa kad cijena nafte raste, udio poreza pada: kod benzina 56,7 % prije godinu dana, sada 46,4 %.
• U tom je tjednu dizel nosio manju trošarinu od benzina u 25 od 27 država, a udio goriva veći je u cijeni dizela u svih 27.
• Porast cijene sirove nafte općenito stiže do cijene na crpki prije poreza u roku od jednog do dva mjeseca, cent za cent; PDV dodaje otprilike petinu, a zbog fiksne trošarine postotni je pomak na crpki manji. Padaju li cijene jednako brzo kao što rastu, nije utvrđeno.

Podaci: Europska komisija, Tjedni naftni bilten (cijene s porezima i bez njih, tjedan od 5. listopada 2026.; popis nameta i poreza; povijest cijena), Direktiva 2003/96/EZ i blog ESB-a „Od bušotine do crpke: kako se oblikuju cijene goriva“ (31. srpnja 2026.). Citati su prevedeni s engleskih izvornika. euroflation je neovisni pratitelj i nije povezan s Europskom komisijom, ESB-om ni EU-om. Ništa ovdje nije financijski savjet.